Na današnji dan 1860. umro knjaz Miloš Obrenović; 1371. dogodila se Marička bitka; Rođeni Ljubomir Nenadović (1826) i Martin Hajdeger (1889); 2006. potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske

 NOVI SAD - Na današnji dan 1860 - Umro je srpski knjaz Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knjaz Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti, rodonačelnik dinastije Obrenović. Borio se u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire bunu Hadži-Prodana Gligorijevića 1814. da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom sa Marašli Ali pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći sukobljenost Rusije i Osmanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830. kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost knjaževskog dostojanstva.

Danas je utorak, 26. septembar, 269. dan 2023. Do kraja godine ima 96 dana.

1371 - Dogodila se Marička bitka. U bici na desnoj obali reke Marice kod Černomena Turci su porazili srpsku vojsku braće Mrnjavčević, Kralja Vukašina i Despota Uglješe. Obojica braće su poginula što je značilo da prodoru Turaka više nije imao ko da se suprotstavi, pošto su Mrnjavčevići bili najmoćniji srpski velikaši tog vremena. Turci su pod komandom rumelijskog (evropski deo carstva) beglerbega Lale Šahina u zoru iznenadili ulogorenu srpsku vojsku, prema procenama između 10.000 i 15.000 ljudi, i potpuno je razbili. Posledice su bile pogubne, već 1372. Turci su prodrli duboko u Grčku i Makedoniju i potom su postepeno pokoravali razne hrišćanske zemlje na Jugoistoku Evrope.

1580 - Engleski moreplovac Frensis Drejk uplovio je u luku Plimut, okončavši posle 33 meseca plovidbu oko sveta kao prvi Englez kojem je to uspelo.

1815 - Rusija, Austrija i Pruska stvorile su "Svetu alijansu" s ciljem sputavanja revolucionarnih tendencija u Evropi i očuvanja tekovina Bečkog kongresa.

1826 - Rođen je srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. veku sa širokim evropskim obrazovanjem. Njegovi putopisi znatno prevazilaze uobičajen literarni nivo tog vremena. Na tradicijama Dositeja Obradovića od klasičnog romantičara postao je racionalist s verom u moć nauke. Dela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

1849 - Rođen je ruski lekar Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Tvorac je biheviorizma. Njegova teorija o uslovnim (kondicioniranim) refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju kao i medicinu uopšte. Bio je otvoreni oštri kritičar sovjetskog režima, ali vlasti nisu sputavale ni njega ni njegov rad.

1888 - Rođen je engleski pisac američkog porekla Tomas Sterns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948. Njegova poezija odiše buntom protiv industrijske, materijalističke civilizacije. Bio je nosilac čak trinaest počasnih doktorata, uključujući Sorbonu, Kembridž, Oksford, Harvard. Dela: "Sabrane pesme", "Sabrani eseji", "Ubistvo u katedrali", "Porodični sastanak", "Koktel-partija".

1889 - Rođen je nemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. veka, profesor univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija". Dela: "Bivstvovanje i vreme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".

1892 - Rođena je ruska književnica Marina Ivanovna Cvetajeva, čije je delo veoma značajno za razvoj tonskog stiha i pesničke sintakse. Pet godina posle Oktobarske revolucije je emigrirala i do 1938. živela je u Parizu, Berlinu i Pragu. Posle povratka u otadžbinu 1941. izvršila je samoubistvo. Dela: zbirke pesama i poeme "Večernji album", "Volšebni fenjer", "Vrste 1", "Stihovi Bloku", "Rastanak", "Zanat", "Psiha", "Posle Rusije", "Poema Kraja", "Poema Planine", drame "Pub herc", "Mećava", "Kameni anđeo", "Feniks", tragedije "Tezej", "Fedra", proza i eseji "Dom kraj starog Pimena", "Nečastivi", "Moj Puškin", "Povest o Sonječki", "Natalija Gončarova", "Pesnik i vreme".

1898 - Rođen je američki kompozitor DŽordž Geršvin. U klasičnu muziku uneo je elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza. Dela: opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Klavirski kloncert u F-duru", kompozicije za klavir i orkestar, "Melanholična rapsodija" (kod nas prevedena kao "Rapsodija u plavom") muzika za filmove.

1902 - Rođen je srpski slikar, ilustrator, grafičar, likovni kritičar, Mihailo Petrov, jedan od vodećih umetnika u Kraljevini Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Upamćene su njegove brojne ilustracije knjiga.

1941 - U Užicu je u Drugom svetskom ratu - dva dana posle ulaska partizanskih jedinica u grad proradila fabrika municije.

1945 - Umro je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti. Razvio je originalni stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Dela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Allegro barbaro", "Mikrokozmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

1959 - Umro je Solomon Bandaranaike, državnik Šri Lanke predsednik vlade od 1956. i vođa Partije slobode, na kojeg je prethodnog dana u Kolombu pucao jedan budistički kaluđer. Školovao se u Oksfordu, a kao predsednik vlade iskazao se kao liberalan političar, zahtevao je ukidanje stranih vojnih baza, nacionalizaciju preduzeća u stranom vlasništvu i vanblokovsku spoljnu politiku.

1969 - U Boliviji je armija je pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije oborila predsednika Silesa Salinasa.

1984 - London i Peking sporazumeli su se o vraćanju Hongkonga (Viktorija) 1997. pod suverenitet Kine.

1989 - Vijetnam je povukao trupe iz Kambodže, koje su se u toj zemlji nalazile od kraja 1978. ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije "Crvenih Kmera".

1994 - Alžirske snage bezbednosti ubile su šefa islamske terorističke organizacije GIA Šerifa Guzmija, poznatog kao Abu Abdala.

1995 - Počelo je suđenje bivšem sedmostrukom predsedniku vlade Italije Đuliju Andreotiju optuženom za bliske veze s mafijom.

1997 - Zemljotres u centralnoj Italiji usmrtio je 11 ljudi i teško oštetio srednjovekovnu baziliku Svetog Franje Asiškog u Asiziju.

2000 - Grčki feribot "Ekspres Samina" naleteo je na podvodni greben kod ostrva Paros. Potonuo je za samo 20 minuta, pri čemu je poginulo 72 od oko 500 osoba koliko se nalazilo na brodu.

2002 - Umro je Branislav Petrović, srpski pisac i novinar. Objavio je 12 knjiga poezije i prevođen je na vise jezika. Radio je u Borbi, Vidicima, Srpskoj književnoj zadruzi, Prosveti, a godinama je bio kolumnista u nedeljniku NIN. Dela: zbirke pesama "Moć govora", "O prokleta da si ulico Rige od Fere", "Predosećanje budućnosti", "Da vidiš čuda".

2002 - Senegalski feribot "La Žola" potonuo je tokom oluje u blizini obala Gambije, što nije preživelo 1.863 ljudi na njemu a samo 64 uspelo je da se spase.

2005 - Nezavisna međunarodna komisija za razoružanje saopštila je da je pod njenim nadzorom dovršeno potpuno razoružanje Irske republikanske armije (IRA), čime je okončana 30-godišnja oružana kampanja te katoličke organizacije protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.

2006 - Potpisan je Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske. Sporazum su u Banja Luci potpisali predsednici i šefovi vlada, Boris Tadić, Dragan Čavić, Vojislav Koštunica i Milorad Dodik.

2007 - Najmanje 160 radnika je poginulo, nakon što se u severnom Vijetnamu kod grada Čan To, 170 kilometara južno od Ho Ši Mina, srušila konstrukcija mosta u izgradnji, nad rekom Hau. Uzrok pada mosta, dugog 2,75 kilometara, nije poznat, lokalni mediji su tumačili da je moguće da je kiša raskvasila temelje mosta.

2008 - Umro je američki glumac i režiser Pol Njumen. Snimio je 60-ak filmova, među kojima su i čuvena ostvarenja: "Mačka na usijanom limenom krovu", "Buč Kasidi i Sandens Kid", "Žaoka". Devet puta je bio nominovan za Oskara, a dobio ga je 1986. za glavnu mušku ulogu u filmu "Boja novca". Druge uloge: "Dugo toplo leto", "Slatka ptica mladosti", "Nasilje", "Sudija za vešanje", "Pakleni toranj", "Bafalo Bil i Indijanci", režija - "Rejčel, Rejčel", "Uticaj gama zraka na sablasne nevene".

2013 - Preminuo je Jaša Almuli, srpski novinar i publicista. Almuli je decenijama radio kao novinar Tanjuga u kojem je bio urednik i dopisnik iz inostranstva (Brazil, SAD). Rođen 1918. studirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu, a 1943. priključio se partizanskom pokretu (NOB). Bio je predsednik Jevrejske opštine Beograd. Objavio je niz istoriografsko-publicističkih dela visokog kvaliteta: "Vojnici na sceni Latinske Amerike", "Brazil putevi emancipacije", "Živi i mrtvi", "Jevrejke govore", "Jevreji i Srbi u Jasenovcu", "Ostali su živi".

2013 - Bivši američki državni sekretar Medlin Olbrajt u izjavi za američki Nacionalni javni radio (NPR), insistirala je da su postupci SAD na Kosovu, uključujući kampanju bombardovanja Srbije 1999. bez mandata UN, iako protivni međunarodnom pravu bili ispravni.

2017 - Dekretom Salmana el Sauda, suverena Saudi Arabije, u toj zemlji je legalizovana mogućnost da osobe ženskog pola poseduju vozačke dozvole. Predviđena je postepena primena ovog zakonskog akta. Strogo islamska, vahabitska, Saudi Arabija bila je jedina zemlja sveta u kojoj je postojala ovakva zabrana.

2019 - Umro je Žak Širak, dugogodišnji predsednik Francuske. Na čelu te zemlje nalazio se u dva mandata, od 1995. do 2007. godine. Prethodno, bio je predsednik vlade Francuske, od 1974 do 1976, kao i od 1986. do 1988, a godinama je obavljao i više drugih javnih funkcija. Gradonačelnik Pariza bio je od 1977. do 1995. Upamćen je po skraćenju mandata predsednika sa sedam na pet godina. Poslednje godine njegove vladavine bile su obeležene i finansijskim skandalima.