Milo Đukanović: Srpska pravoslavna crkva 1918. godine nije ni postojala; Nema povlačenja zakona o veri, imam pravo da razmatram to pitanje - jer sam stekao apsolutni legitimitet da o tome odlučujem

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti neće biti povučen sa dnevnog reda i da on i Vlada Crne Gore imaju apsolutni legitimitet da razmatraju to pitanje, jer Srpska pravoslavna crkva (SPC) 1918. nije ni postojala.

„Mi smo predstavnici naroda i mi odlučujemo o ovim pitanjima. Otud mi pravo jer sam stekao legitimitet da pred građanima o tome odlučujem i nemam namjeru da bilo kome to objašnjavam i da se pred bilo kim povlačim. To pitanje je na dnevnom redu ne mojim prijedlogom i zato od moje strane ne može biti ni povučeno“, rekao je Đukanović u Skupštini.

On je kazao kako ideja obnove „crnogorske pravoslavne crkve“ (CPC) ima puno istorijsko utemeljenje, uz ocjenu da je apsolutna neistina da se tim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve (SPC), jer SPC prije 1918. godine nije ni postojala.

„Prvo, 1918. nema SPC, ona nastaje 1929. godine. Godine 1918. postoji CPC, a te godine u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve, do kao državna, data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa. Kako je sada tako pravno utemeljena državna imovina prešla u druge ruke, to moramo da vidimo“, poručio je Đukanović.

On je istakao da je to, između ostalog, pitanje odgovornosti i drugih nadležnih državnih organa i krivične odgovornosti onih koji rade u tome.

„Ali plašim se da se ne može svesti na to. Plašim se da je to manji dio problema, a veći dio problema iz nevremena 1918. godine je u tome kome smeta da se kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže istina. Smeta onome koji zna da to nije njegovo i koji bi da bez dokazivanja zadrži to što mu ne pripada“, naveo je Đukanović.

Srbi nisu diskriminisani u Crnoj Gori

Crnogorski predsednik Milo Đukanović izjavio je da Srbi u Crnoj Gori nisu diskriminisani.

Đukanović smatra da o tome najbolje govori statistika koja kaže da je na popisu 1991. godine bilo devet odsto Srba, a da ih je sada 28 odsto.

Đukanović je, odgovarajući na poslanička pitanja u crnogorskom parlamentu, rekao da nije tačna ocena da nema svoj sud o dešavanjima 1999. godine, prenosi CdM.

Prema njegovim rečima, Crna Gora i Srbija su odlukom zvaničnog Beograda, sa tada najjačom alijansom na svetu, ušle u rat koji je unapred bio izgubljen sa ciljem da se učvrsti vlast u Beogradu.

"Partije kojima vi pripadate su snažno podržale takav izbor. Kao rezultat toga je usledilo bombardovanje. Trebalo je da tada sa vlašću u Beogradu sa kojima ste sarađivali povedete računa o tome. Trebalo je da u pregovorima sa ljudima koje ste tada podržavali, bolje povedete računa o zaštiti građanskih i nacionalnih interesa u Crnoj Gori", poručio je Đukanović opoziciji.

Govoreći o pokušaju državnog udara na dan izbora 2016. godine, Đukanović je rekao da je "apsolutna neistina" da je on kreator te afere.

"Ja niti optužujem, niti sudim", rekao je Đukanović u odgovoru Milanu Kneževiću iz DF, koji je tvrdio da je Đukanović na TV-u saopštio da je Knežević želeo da ga ubije i da treba da živi sa tim.

(Sputnjik, Tanjug)