Početna strana > Hronika > Majkl Kirbi: Kosovo nije jedino važno pitanje
Hronika

Majkl Kirbi: Kosovo nije jedino važno pitanje

PDF Štampa El. pošta
utorak, 13. novembar 2012.

Beograd - Američki ambasador otkriva zašto je predsednik Nikolić, uz kojeg se vezuje termin „srpski nacionalista”, sada prihvatljiv sagovornik za Vašington

Eventualni susret predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Srbije za sada se ne razmatra ali, prema rečima američkog ambasadora u Beogradu Majkla Kirbija, takav susret zavisi od mnogih stvari, a jedna od njih je napredak Srbije na putu ka Evropskoj uniji. U razgovoru za „Politiku”, Kirbi je objasnio da taj napredak, zavisi od toga da li će Beograd nastaviti da radi sa Prištinom, potom od normalizacije odnosa sa Kosovom, sprovođenja ekonomskih reformi i započinjanja poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, koji bi stvorili „pozitivnu atmosferu u kojoj predsednik SAD želi da sreće ljude”.

„Nismo deo EU, ali želimo da vidimo da Srbija napreduje na svom putu ka EU i da stvori pozitivne rezultate povodom pitanja vladavine prava, (pravne) predvidivosti, poštovanja ljudskih prava i brojnih drugih pitanja. Kosovo je jedno pitanje, ali to nije jedino važno pitanje”, dodao je Kirbi.

Zašto je državna sekretarka Hilari Klinton imala znatno mekšu retoriku u javnosti tokom posete Beogradu u odnosu na funkcionera Stejt departmenta koji je uoči njene posete istakao da Srbija ne može da postane članica EU dok održava svoje bezbednosne strukture na severu Kosova i takozvane paralelne institucije?

Mi ne pravimo uslove za članstvo EU, to radi Evropska unija. Istovremeno, u EU postoje zemlje koje nisu priznale Kosovo tako da je malo verovatno da će to tražiti od Srbije, jer je za to neophodan konsenzus.

Mi kažemo da Srbija mora da ima dijalog i odnose sa Kosovom ali ne kažemo da mora i da ga prizna. Državna sekretarka je to jasno istakla. Međutim, to znači da bismo voleli da na kraju tog dijaloga ostanak nekih paralelnih institucija, koje postoje na toj teritoriji, budu rezultat dogovora dve strane u dijalogu. Ne mogu da kažem koje su to institucije, jer bih prejudicirao rezultat dijaloga. Državna sekretarka je istakla uslove a to su dijalog, koji je, koliko vidim počeo, a postoji i napredak u razgovorima povodom pitanja administrativnih prelaza. Ne očekujemo da se proces završi preko noći, ali očekujemo stabilnost i predvidljivost.

Postoji utisak da američka administracija ima više poverenja u novu vladu u Beogradu u odnosu na prethodnu. Da li je to istina?

Nisam bio ovde u vreme prethodne vlade tako da ću samo govoriti o sadašnjoj s kojom radim. Oni su nas zamolili da im sudimo po njihovim delima, po onome šta rade, a ne nužno po onome šta govore. I sada mi gledamo šta rade, od koraka ka EU do reforme sudstva. Zasad je moj odnos sa svim igračima u vladi veoma dobar. Ipak, jasno je da su neke stvari rečene koje nisu baš bile od pomoći. Istovremeno, vidim da šef diplomatije posećuje susede, vidim poboljšanje saradnje između Srbije i Hrvatske povodom pitanja evropskih integracija, potom premijera u Sarajevu, predsednika u Makedoniji i sve to je veoma dobro.

Šta se promenilo poslednjih godina da je neko za koga se vezuje termin „srpski nacionalista” sada prihvatljiv sagovornik za Vašington?

To očigledno zavisi od toga kako definišete srpskog nacionalistu. Ja sam američki nacionalista, ja volim SAD i mislim da je to najbolja država na svetu. Zašto svaki građanin Srbije ne bi voleo Srbiju i mislio da je to najbolja zemlja na svetu. Vi definitivno treba da imate predsednika koji voli svoju zemlju i jasno da je vaš predsednik voli. Ali, šta je nacionalista? Nacionalista bi trebalo da bude neko ko radi u najboljem interesu svoje države. Onda morate da definišite šta je taj najbolji interes. Prema mom mišljenju, najbolji interes je ono što je najbolje za Srbiju kao celinu, kako državu učiniti bogatijom, kako unaprediti stanje slobode medija, zaštite ljudskih prava... Kada pogledam predsednika (Tomislava Nikolića), on ima sve te aspekte i ozbiljan je kada kaže da želi da državu uvede u EU i da misli da je to u najboljem interesu Srbije..

Osim Kosova, šta će biti fokus vašeg rada ovde?

Voleo bih da do svog odlaska vidim manju nezaposlenost, tako da ću se usredsrediti na to kako da SAD pomognu Srbiji da više ljudi ima posao. Takođe želim da ne budemo više zabrinuti za stanje u medijima, potom voleo bih da do vremena za odlazak vidim da problem organizovanja parade ponosa više nije problem, da se nešto uradi povodom pitanja reforme zdravstvene zaštite tako da građani Srbije imaju dobru zdravstvenu negu, da pitanje Roma više nije problem, premda je Srbija po mišljenju Unicefa veoma mnogo uradila za obrazovanje Roma.

Kako komentarišete „srpski Votergejt” i šta biste savetovali premijeru Ivici Dačiću, a šta vicepremijeru Aleksandru Vučiću?

Ne bih im govorio šta da rade, ali pratim sa interesovanjem situaciju. Kako ja to vidim, u Srbiji treba da se uspostavi vladavina prava. Prisluškivanje je sredstvo koje je korisno za sprečavanje kriminala i u svakoj zemlji postoje pravila kako se to radi. Dakle, pitanje je vladavine prava, odnosno kako i kada se ono koristi i za to moraju da postoje procedure, koje moraju da budu poznate i poštovane.

Kako komentarišete sudsku odluku kojom su oslobođeni svi osumnjičeni za napad na američku ambasadu u februaru 2008?

Nisam video dokaze i nisam sudija. Neko je napao zgradu ambasade i zapalio je. I tu nije samo pitanje ljudi koji su je napali, već i policijske zaštite koja je postojala, a potom se povukla. Posao svake vlade je da, otkrije ljude koji su napali našu i nemačku ambasadu, da prikupi dokaze i da, ako ima dovoljno dokaza, procesuira one koji su to uradili. Strane diplomate u svetu zavise od zaštite lokalnih vlada. Smatram da je neophodno i da se (osudom krivaca) pošalje poruka da se ovde poštuju međunarodne obaveze i da to dobro znaju predsednik, premijer, ministar policije i njima podređeni koji su zaduženi za zaštitu diplomata.

SAD su više donator nego investitor u Srbiju. Koje su realne mogućnosti da privučete američke investitore u Srbiju?

Od 2000. godine donirali smo oko 840 miliona dolara, samo su Nemci više od nas dali, tako da smo broj dva po donacijama Srbiji. Ali imamo oko tri milijarde dolara američkih investicija ovde. Investicije stižu ali deo problema je ovdašnja nesigurnost, zakoni dolaze i odlaze, a tu je i korupcija. Najbolje je da ne dajem obećanja o investicijama već da pomognem vladi da razume koliko je važno da napravi bolju klimu za investicije tako da ljudi žele da dođu ovde.

Nenad Radičević

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner