Hronika | |||
Klif Kinkejd: Obama ne bi odobrio intervenciju protiv Irana |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 11. januar 2010. | |
"Šta se može očekivati u daljem razvoju američko-iranskih odnosa, posebno u vezi sa iranskim nuklearnim programom?" Branko Mikašinović postavio je to pitanje uredniku časopisa Tačnost u medijima Klifu Kinkejdu. Kinkejd: “Iranski režim će nastaviti da razvija svoj nuklearni program uprkos tome što se predsednk Obama nadao postizanju nekog kompromisa sa Teheranom kako bi najpre normalizovao odnose sa tom zemljom, a zatim stabilizovao situaciju u Iraku i Avganistanu. Pošto dosadašnji pregovori o iranskom nuklearnom programu nisu pokazali rezultate, neki analitičari predviđaju konfrontaciju. U njoj ne bi učestvovale SAD, pošto predsednik Obama ne bi odobrio američku niti podržao izraelsku intervenciju, ali bi do konfrontacije ipak moglo da dođe ako bi Izrael bio primoran na tu opciju radi zaštite svojih interesa. Kao što znate, Izrael je 1981. bombardovao irački nuklearni reaktor, a 2007. i nuklearni reaktor severnokorejske proizvodnje u Siriji. Ukoliko Izrael ponovo preduzme takvu meru, to bi moglo da izazove još veće nevolje u čitavom regionu.” Glas Amerike: U kojoj meri Iran utiče na zbivanja u Avganistanu? Kinkejd: “Pošto je reč o susednim zemljama, Iran je, kako smatraju neki stručnjaci, predan obezbeđivanju regionalne stabilnosti, posebno u Avganistanu. Naizgled, Teheran ima prijateljske i konstruktivne odnose sa Karzaijevom vladom, ali s druge strane, preko svoje obaveštajne službe održava veze sa elementima Al Kaide i talibana u Avganistanu, pošto želi da ih iskoristi u političkom sukobu sa Amerikancima. Dakle, Iran sprovodi dvostruku strategiju - naizgled igra konstruktivnu ulogu, ali tajno radi destruktivno i protiv američkih i zapadnih interesa.” Glas Amerike: Kako bi efikasnije mogli da se promovišu interesi SAD u Avganistanu i Pakistanu i sa kakvim se neizvesnostima suočava Vašington u tom regionu? Kinkejd: “Da bi se promovisali američki interesi na kraju će biti potrebna primena jače vojne sile. Predsednik Obama je nasledio takvu situaciju i političku poziciju, pa je i sam sada sprovodi u Avganistanu, a delimično i u Pakistanu i Iraku. Ali, u ratu protiv terorizma, Obama će morati da pronađe način kako da obezbedi još više američkih trupa od sadašnjeg nivoa i da pokaže uspešne rezultate. Ako pogledate šta se dešava u ostatku regiona, to deluje zabrinjavajuće. Sada se situacija pogoršava i u Jemenu, gde imate jake terorističke elemente i gerilske akcije, tako da je susedna Saudijska Arabija primorana da interveniše, bombardujući neke terorističke ciljeve, što ugrožava situaciju u toj zemlji od ogromne energetske važnosti. Dakle, uprkos našim akcijama u Avganistanu, postoji istinska opasnost da civilna vlada u Pakistanu padne, pa bi jedina opcija mogla da bude da vojska interveniše, preuzme vlast i obezbedi unutrašnju stabilnost i kontrolu nad nuklearnim arsenalom.” (VOA) |