Početna strana > Hronika > Izveštaj DŽona Čiklota: Vojna akcija u Iraku nije bila opravdana, u nju se krenulo bez pouzdanih dokaza da Sadam Husein ima oružje masovno uništenje
Hronika

Izveštaj DŽona Čiklota: Vojna akcija u Iraku nije bila opravdana, u nju se krenulo bez pouzdanih dokaza da Sadam Husein ima oružje masovno uništenje

PDF Štampa El. pošta
sreda, 06. jul 2016.

 London -- Velika Britanija se odlučila na vojnu invaziju u Iraku pre nego što su iscrpljena sva mirna rešenja, navodi se u dugo čekanom izveštaju DŽona Čilkota, koji danas predstavlja izveštaj istrage koja je trajala sedam godina, a čiji je cilj utvrđivanje odgovornosti za rat i zločine u Iraku.

Ceo izveštaj izrađen je u 12 tomova, biće objavljen u celosti na internetu, i žestoko kritikuje poteze britanskih vlasti i "bezuslovnu podršku" koju je bivši premijer Toni Bler pružio administraciji SAD. 

SAD i Britanija podrile autoritet Ujedinjenih nacija

"Sadam Husein nije predstavljao neposrednu pretnju u trenutku invazije", navodi se u Izveštaju. 

Čilkot je rekao da je istraga ustanovila i da su SAD i Britanija podrivali autoritet Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, tako što su insistirali na vojnoj intervenciji, pre nego što su iscrpljene sve mirne alternative.

 U izveštaju "Istraga o Iraku" se dodaje da obaveštajni podaci koji su opravdavali odluku o intervenciji nisu bili dovoljno čvrsti.

„Vojna akcija u Iraku bila je preuranjen potez, i izvedena je pre nego što su se iscrpele mogućnosti za mirno rešenje sukoba. Postojanje oružja za masovno uništenje u Iraku predstavljeno je za sigurnošću koja nikada nije opravdana ni dokazana. Vojna akcija tada nije bila poslednja i neizbežna opcija.“, rekao je Čiklot.

"Procene o pretnji koju predstavlja Sadam Husein su bile predstavljane sa neopravdanom sigurnošću. Konsekvence intervencije u Iraku su bile potcenjene, a planiranje invazije nije bilo adekvatno", rekao je Čilkot.

Istraga koja je trajala sedam godina i koštala je deset miliona funti trebalo bi da baci novo svetlo na odluku Britanije i Tonija Blera da se uključi u borbu protiv Sadama Huseina. Ceo izveštaj izrađen je u 12 tomova, a biće objavljen u celosti na internetu. 

Čilkot je rekao da je istraga ustanovila da su SAD i Britanija podrivali autoritet Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, tako što su insistirali na vojnoj intervenciji, pre nego što su iscrpljene sve mirne alternative. 

"Bler je obaveštajna saznanja o oružju za masovno uništenje predstavio parlamentu sa sigurnošću koja nije imala utemeljenje. Bler je rekao da postoji realna opasnost da se teroristi domognu takvog oružja, a bio je upozoren da bi invazija samo uvećala opasnost od Al Kaide i tako uvećala takvu mogućnost", rekao je Čilkot. 

Kako je podvukao, sada je jasno da je politika prema Iraku "građena na osnovu loših obaveštajnih podataka i procena". 

"Takve procene niko nije dovodio u pitanje, a to je moralo da se učini", rekao je Čilkot. 

U iščekivanju ovog izveštaja, bivši predsednik škotske vlade Aleks Salmond izjavio je da bi bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru moglo da se sudi za ratne zločine pred škotskim sudom.

(B92)