Dve decenije od napada na Tuzlansku kolonu

Pre dvadeset godina, prilikom dogovorenog povlačenja 92. Motorizovane brigade JNA iz kasarne "Husinska buna", ubijeno najmanje 50, a ranjeno 44 vojnika JNA.

Prošlo je tačno 20 godina od napada na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. godine povlačila iz Tuzle, u kojem je iz zasede ubijeno najmanje 50, a ranjeno 44 vojnika JNA.

Od pre dve godine počast žrtvama "tuzlanske kolone" odaje se i na samoj Brčanskoj malti. Za danas su uz bezbednosne mere, najavljeni polusatna komemoracija i verski obred na Brčanskoj malti, a potom parastos na groblju.

Premijer Republike Srpske Aleksandar DŽombić podržao je odluku Odbora za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS da se i ove godine obeleži godišnjica stradanja vojnika bivše JNA u Tuzli u maju 1992. godine.

"To je prilika da odamo pomen i da se setimo žrtava zločina koji se dogodio 15. maja 1992. godine u Tuzli, kada su u mučkom napadu ubijeni pripadnici JNA", istakao je DŽombić.

Zločin "tuzlanska kolona" je izvršen 12 dana posle sličnog napada u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u kojem su "zelene beretke", "Patriotska liga" i Teritorijalna odbrana BiH ubile 42 pripadnika JNA.

Napad na 92. motorizovanu brigadu, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starešina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije, uz pomoć paravojne formacije "zelene beretke".

Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti iscenirale spor oko predaje dela naoružanja TO Tuzla.

Kasnije će se ispostaviti da je to bio deo plana za razmeštanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mestu zasede.

Da je napad na kolonu JNA unapred dobro planiran i pripreman pokazale su i zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva i krstila na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu.

Dobro isplanirani masakr

Posle pregovora u kojima je postignut kompromis, evakuacija kasarne počela je u 19 časova. U trenutku, kada je poslednja trećina kolone, dolazeći iz Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska malta, po njoj je iz okolnih zgrada i zaklona osuta paljba vatrenim oružjem, "zoljama" i drugim zapaljivim sredstvima.

U eksplozijama i plamenu na licu mesta život su izgubila 32 vojnika, a povrede su bile tako teške da je sutradan u bolnici samo sedam žrtava moglo biti identifikovano.

Raspoređeni snajperisti, prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a onda su pucali u vojnike i sanitetsko osoblje, koji su tako opkoljeni bili laka meta.

Pripadnici TO Tuzla zatim su išli duž zaustavljene kolone i ranjene vojnike brutalno likvidirali u vozilima. Na putu za bolnicu u sanitetskom vozilu pobijeno je 17 ranjenika udarcima čekića u čelo, tela ostalih su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom.

Na audio zapisima zabeleženo je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi", iz čega se može zaključiti da nije želeo zarobljenike.

Bez pravde za žrtve

Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona", za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično delo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.

Međutim, Tužilaštvo BiH je, decembra 2009. godine prekinulo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".

Starešina MUP-a BiH Ilija Jurišić je za ratni zločin u Tuzli prvostepenom odlukom Okružnog suda u Beogradu, septembra 2009. godine osuđen na 12 godina zatvora, a 2010. godine je tu odluku poništio Apelacioni sud pa je u toku novo suđenje u Specijalnom sudu u Beogradu.

Jurišić je prvostepenom presudom u Okružnom sudu bio proglašen krivim zbog upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe.

Tereti se da je kao starešina MUP-a i dežurni Operativnog štaba Javne bezbednosti Tuzla, po naredbi nadređenog oficira, bošnjačko-hrvatskim jedinicama naredio napad na kolonu JNA koja se mirno povlačila iz tog grada.

Ponovljeno suđenje Jurišiću počelo je u Specijalnom sudu u Beogradu, jula 2011. godine.

Najveći broj pripadnika JNA ubijenih u Tuzli, na predelu koji nosi ime Brčanska malta, sahranjen je na groblju Pučile u tom gradu.

Tada je, prema prvostepenoj odluci Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u procesu protiv Jurišića, ubijeno najmanje 50 pripadnika JNA, uništena su vidno obeležena sanitetska vozila, a najmanje 44 osobe su ranjene.

Mediji u Republici Srpskoj navodili su da je, prema podacima koje su prikupile vlasti RS utvrđeno da je u napadu na kolonu JNA na Brčanskoj malti ubijeno 59 vojnika, a oko 150 je ranjeno ili zarobljeno.

Prema podacima pojedinih medija i drugih izvora iz Federacije BiH, "bilans bitke je 160 poginulih i 200 ranjenih vojnika JNA".

(RTS)