Početna strana > Hronika > Dmitrij Medvedev: Odluka Turske otklonila sva pitanja oko početka realizacije „Južnog toka”
Hronika

Dmitrij Medvedev: Odluka Turske otklonila sva pitanja oko početka realizacije „Južnog toka”

PDF Štampa El. pošta
sreda, 11. januar 2012.

MOSKVA – Ruski predsednik Dmitrij Medvedev je izrazio nadu da će konačna dozvola Turske dati novi impuls realizaciji gasovoda „Južni tok” i istakao da se ta činjenica mora imati u vidu i u gasnim pregovorima sa Ukrajinom.

„Nadamo se da će 'Južni tok' sada dobiti 'vetar u leđa' zahvaljujući odluci turske strane”, rekao je predsednik Medvedev na sastanku sa čelnikom „Gasproma” Aleksejem Milerom.

Generalni direktor Miler je napomenuo da je Turska sa izdavanjem dozvole za izgradnju podvodne deonice gasovoda u svojim teritorijalnim vodama Crnog mora „otklonila sva pitanja oko početka realizacije projekta „Južni tok”.

Miler je dodao da je krajem 2011. doneta odluka o aktiviranju radova na tom projektu i pomeranju početka izgradnje za kraj 2012. godine sa 2013. kako je ranije planirano.

„Sve te činjenice se moraju imati u vidu prilikom donošenja krupnih odluka, među kojima i sa Ukrajinom. Naši partneri moraju da shvate da 'Gasprom' ima najraznovrsnije mogućnosti za dopremanje gasa u Evropu”, rekao je Medvedev.

Krajem decembra turski ministar za energetiku i prirodna dobra Taner Jildiz je ruskom premijeru Vladimiru Putinu predao notu sa konačnim odobrenjem za izgradnju „Južnog toka” u teritorijalnim vodama Turske, podseća ruska agencija za privredne informacije Finmarket.

Čelnik „Gasproma”, je komentarišući taj događaj istakao da je dozvola za izgradnju u turskim vodama, najozbiljnija potvrda da će se projekat realizovati u predviđenom roku, odnosno do kraja 2015, od kada će prenositi godišnje 63 milijarde metara kubnih gasa u Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Italiju, Hrvatsku, Makedoniju, Grčku i Tursku.

„Južni tok” treba da zaobiđe Ukrajinu i Belorusiju, sada tranzitne zemlje za izvoz ruskog gasa.

Vrednost novog gasovoda je procenjena na 15,5 milijardi evra.

Gaspromu u projektu pripada 50 odsto udela, italijanskoj energetskoj kompaniji ENI 20, dok francuska firma EDF i nemačka Vinteršal imaju po 15 odsto učešća.

(Tanjug)