Početna strana > Hronika > Aleksandar Čepurin se na svečanom otvaranju festivala rusko-srpskog zanatstva slikao sa srpskom šajkačom
Hronika

Aleksandar Čepurin se na svečanom otvaranju festivala rusko-srpskog zanatstva slikao sa srpskom šajkačom

PDF Štampa El. pošta
utorak, 15. decembar 2015.

 Udruženje narodne umetnosti i zanatstva Sankt Peterburga i Lenjingradske regije „NVO Dvorana zanata“ organizovalo je festival rusko-srpskog zanatstva „Novogodnяя яrmarka“ (Novogodišnji sajam) koji će biti održan u periodu od 15. decembra do 9. januara u Beogradu, u galeriji „Progres“.

Program izložbe čine dela dekorativne i primenjene umetnosti narodnog stvaralaštva i zanata iz Rusije, kao i dela dekorativne i primenjene umetnosti narodnog stvaralaštva starih i umetničkih zanata i domaće radinosti Srbije.

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin prisustvovao je svečanom otvaranju festivala i tom prilikom se obratio okupljenim zvanicama.

Većina ljudi koji posete Rusiju tamo kupi neki suvenir ručne izrade, kao što je čuvena matrioška (u Srbiji poznatija kao babuška). U prošlosti su takve rukotvorine mahom izrađivali vešti seoski stolari. Oni su se služili tradicionalnom ruskom tehnikom oslikavanja drva koja se naziva hohloma, a upravo taj narodni zanat je akcenat ovogodišnjeg festivala u Beogradu.

Rusi su vekovima koristili lepo izrezbarene i oslikane drvene posude, tanjire, šolje i ostali pribor za jelo. Na njima su obično bile naslikane biljke i životinje.

Ponekad su cela sela učestvovala u izradi takvih predmeta. Seljaci su ih pravili i ukrašavali za vreme dugih hladnih zima kada na imanju nije bilo puno posla. Žitelji nekih sela i gradova još su pre više od dvesta godina počeli dobro da zarađuju na prodaji tih rukotvorina. U međuvremenu, osmislili su metodu premazivanja oslikanih predmeta tvrdom glazurom koja im daje zlatni odsjaj. Proizveli su boje i premaze otporne na visoku temperaturu, a oslikano posuđe pekli su u peći.

Na posuđu koje je oslikano tehnikom hohloma dominiraju uglavnom prizori iz prirode. Mogu se videti motivi ptica, riba, cveća, lišća koje je prošarano raznim vrstama bobica i drugim plodovima, kao i razno šumsko i poljsko bilje koje raste u Rusiji. Među bojama preovlađuju crvena, crna, zlatna i zelena.

Rukotvorine oslikane tehnikom hohloma i danas krase domove ljudi u mnogim delovima sveta, i svojim raskošnim bojama dočaravaju lepotu ruskih seoskih krajeva.

Ovo je već sedmi festival narodnih zanata Rusije koji se održava u Srbiji, sa ciljem da se srpski narod bliže upozna sa bogatstvom ruskih umetničkih veština, koji se ove godine spaja sa starim umetničkim zanatama Srbije. Festival koji se pretvorio u tradiciju ponavlja se iz godine u godinu i ojačava srpsko-ruske kulturne veze, kao i osećaj jedinstva naših slovenskih i pravoslavnih korena.

(Sputnik)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, Rio Tinto otvoriti rudnik litijuma u dolini Jadra?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner