Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Kako upokojiti „Srpski arhiv za celokupno lekarstvo“?

Komentari (40) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 četvrtak, 22 novembar 2012 11:00
uteha
Znači, ipak je akcija povedena ovde na NSPM bila delotvorna. Makar privremeno. Znači da se ipak vredi boriti.
Preporuke:
25
0
2 četvrtak, 22 novembar 2012 11:43
Tanja
Ne dajte se kolege, samo budite istrajni, pa vidite valjda da se u Srbiji gasi sve što je srpsko!!! Imaćete i podršku veterinara!
Preporuke:
22
0
3 četvrtak, 22 novembar 2012 11:50
Slavica
Neko je rekao „da su bolji doktori oni koji se bave i istorijom medicine”.Boreći se za opstanak izvornog najstarijeg medicinskog časopisa, mi, doktori, koji pripadamo ovoj „feli” ispunjavamo i svoju kulturotvornu ulogu. Zato, verujem, da ni to što važimo za jednu od najboljih sekcija u okviru SLD nije slučajnost. Sledeći svoj instikt za očuvanje pravih vrednosti pokazasmo da je iako vremešan naš omiljeni časopis na ćirilici zbog svoje vrednosti duboko ukorenjen u svesti priličnog broja lekara. Usudila bih se reći velike većine. Zbog njegovog dubokog „korena” teško ga je izmestiti što se i ovog puta pokazalo. Koren mu je dubok pa ga je teško izčupati (poput vađenja zdravog zuba)–ne da se. Ili kako reče veliki pesnik „ne slomi ga a zube polomi”. I zato poštujmo najpre svoje da bi nas i drugi poštovali. A imamo se čime ponositi. Toliku tradiciju izlaženja originalanog medicinskog časopisa nema većina Evropsih naroda. Čemu onda drugom da težimo osim što boljem kvalitetu napisanog.Druge nam nema.
Preporuke:
19
0
4 četvrtak, 22 novembar 2012 13:14
NEMANjA VIDIĆ
NSPM je ispravno postupio kada je odličan tekst prof. Dimitrijevića svrtao pod pojam politički život.Oni koji ukazuju na problem nestanka ćirilice svodeći je pod kulturu ili tradiciju, iskazuju lažnu brigu za srpsko pismo,a ustvari su za latinicu.
Ovaj tekst je veliko ohrabrenje u odbrani ćirilice,jer se prvi put dogodilo da je neki univerzitetski profesor javno prozvao Maticu srpsku ( ćirilica ravnopravna po sili Pravopisa Matice srpske).On je svetlost u sumraku srpske intelektualne elite.
Pravopis je obznanjen 1910,a do sada su se samo udruženja za odbranu ćirilice oglasila stavom da je on nesrpski i neustavan zbog odredbe da je i latinica standardno pismo srpskog jezika. Takva odredba je politički motivisana, kako bi nam se vratila Titova i Čankova ravnopravnost pisama, kojom je decenijama sišljeno brisana ćirilica kao temeljni srpski nacionalni simbol.Matica je u Vojvodini, koja ne može izaći iz Srbije u ćirilici. Njenim pravopisom izrečena je smrtna presuda ćirilici.
Preporuke:
18
0
5 četvrtak, 22 novembar 2012 13:35
Jovan Kačaki (1)
Vrlo je dobro što je ova odbrana (uveliko zahvaljujući NSPM-ovom sajtu) uspela – ali, treba upamtiti: ĐAVO NE SPAVA! Najuže rukovodstvo je neopozivo donelo onu pogubnu odluku, a od njenog sprovođenja neće tek tako tako odustati. Sada su se malo povukli – ali čekaju prvu priliku. Zašto? Koji su im motivi? Nesumnjivo je da je jedan od njih kompleks “pokondirene tikve“. Treba biti “moderan“ – pa ako ne po kvalitetu – onda bar po formi: pišite engleski da vas ceo svet razume! Ne shvataju oni da je – s obzirom na kvalitet radova koje međusobno plasiraju po sistemu “ja tebi – ti meni – pa mojoj svastici-pa sinu -...“, i tako bod po bod... daleko po njih bolje da ih “ceo svet“ baš i ne razume najbolje. (Nastavak sledi)
Preporuke:
21
0
6 četvrtak, 22 novembar 2012 13:36
Jovan Kačaki (2)
(Nastavak) Drugi aspekt je njihovo udvorištvo moćnicima (ministarstvo, vlada...) koji su propisali da se više tih “bodova nasušnih“ (nasušnih po karijere i novac) dodeljuje engleskim tekstovima – a rukovodioci društva, koji su uglavnom profesori medicinskog fakulteta dobro znaju da - ako je časopis u kome su oni gazde, na engleskom jeziku (sa ma kako trapavo na engleski prevedenim radovima), naravno da će tu lako kao i do sada publikovati svoje radove (pogledajte samo onu malu statistiku u ovom tekstu prof. Dimitrijevića). Zašto da rizikuju da im možda 90% radova koje bi ponudili nekom od renomiranih anglosaksonskih stručnih časopisa bude odbijeno? E, zato ĐAVO I NEĆE SPAVATI i samo će vrebati povoljniju priliku. Branici pravog srpskog “Srpskog Arhiva za Celokupno Lekarstvo“ ne smeju da se uspavaju ovom pobedom. To je bila samo jedna bitka – a rat je utoku. Mora se bdeti – jer: đavo ne spava!
Preporuke:
21
0
7 četvrtak, 22 novembar 2012 16:07
kaca
Postovani kolega Dimitrijevicu , kao i uvek sa zadovoljstvom citam vas komentare Stojim iza svega onog sto ste rekli !Srpski Arhiv nam je potreban na Srpskom jeziku (nemam nista protiv da se pise na oba pisma kojima se sluze Srbi),i nameren je celokupnom Srpskom lekarstvu koje ne mora da zna Engleski jezik Kolega Kacaki je to argumentovano obrazlozio, koja je namera.Mi danas nemamo casopis u kome bi uz orginalne radove i prikaz slucaja , prezentovali revijalni clanci u kojima se pregledom literature i vlastitog iskustva Svesrpskom lekarstvu prenose nova znanja , stavovi,obnavljala stara znanja,poboljsalo donosenje odluka ,dif.dijagnostike,algoritma pregleda itd. Prelistavajuci mnoge angloskasonke i francuske casopise koji izlaze na njihovom ( maternjem jeziku ) oni su prepuni takvih zahtevnih revijalnih clanak,jer su namenjeni obrazovanju svog esnafa jer u dobu viska informacija vazno je izvuci esenciju koja se moze primeniti u svakodnevnoj klinickoj praksi.Borba za SA se nastavlj.
Preporuke:
13
1
8 četvrtak, 22 novembar 2012 16:54
Rin o-o to
Odličan tekst prof. dr Brane Dimitrijevića i hvala NSPM-u što ga je objavio. Treba da znamo dokle sve to (rasrbljivanje) ide. Ne radi se ovde samo o ćirilici već više o nama samima. Što je manje ćirilice sve je manje nas. Samo lud ne bi ustao protiv sopstvenog nestajanja. „Srpski arhiv“ je duša našeg lekarstva istovremeno i „dete“ rodonačelnika savremene srpske medicine. Kada kažeš „Srpski arhiv“ imaš sliku svih tih rodonačelnika pred sobom. To „dete“ bi neko da naprasno pretvori u „gastarbajtera“, onog obezkorenjenog. Ako dopustimo da se ovaj pokušaj „upokojavanja“ ostvari onda me ne bi čudilo da neki „avangardni arhitekta“ sutra Kalemegdan „osavremeni“ i na njemu sazida replike engleskih dvoraca. Još jednom se zahvaljujem Dr Jovanu Kačakiju i prof. dr Brani Dimitrijeviću (i naravno dr Slavici i svima koji su digli glas) koji su reagovali onako kako bi to danas učinili i njihovi učitelji koji su brižljivo čuvali „Srpski arhiv“ u vremenima većih izazova.
Preporuke:
14
0
9 četvrtak, 22 novembar 2012 20:16
Đura
Ja sada ovaj tekst i tekst Jovana Kačakija šaljem svim prijateljima lekarima. Savetujem svima isto to. Čini se da deluje.
Preporuke:
14
0
10 petak, 23 novembar 2012 00:24
Rin o-o to
Iznenađen sam time da ima „ovoliko mnogo“ komentara na tekst dr Dimitrijevića kao i onaj dr Kačakija. Tekstovi su napisani na najvišem akademskom nivou koji ova nacija može da izrodi. Po formi su profesura pismenosti srpskog autentičnog gospodstva u kome britkost humanog i pravičnog duha savršeno dominira materijom. Radi se o tome da obojica ozbiljno upozoravaju na taktizerstvo onih koji kao „mačke“, ukopani, čekaju da ulove žrtvu. Ovde je to „Srpski arhiv“. Ova „mačka“ ima devet života i preživljava na „predatorskom“ čekanju (sledeći mandati i lobiranja, što reče autor: dok se deli „hrana“). Vidim da predsednik Nikolić abolira neke bočne fudbalske poslenike a kad ode u SANU, od Hajdina, na prvu loptu dobija kontru. Dakle, predsednik Nikolić da malo uozbilji celu priču i autentično ćirilični „Srpski arhiv“ odlikuje (a ne abolira jer nema za šta ) za formu i sadržaj koji su kontinuitet jedne pozitivne, stručne i plodne lekarske lične karte ovog naroda. I da otera „mačku“!
Preporuke:
13
0
11 petak, 23 novembar 2012 00:48
svetlost
Upućujem svesrdnu podršku onima koji se bore za struku, pamet, obrazovanje, kulturu, tradiciju i srpski jezik i ćirilicu!
Preporuke:
15
0
12 petak, 23 novembar 2012 08:53
Brana D.
Poštovana koleginice Kaća (a ne Kaca),
zahvaljujem na lepim rečima upućenim meni lično, ali grešite ako mislite da su "oba pisma" - srpska. Ostatak sveta ne misli tako. Stoga pročitajte svedočenje neurohirurga dr Ljiljane Vujotić poslato kao komentar Kačakijevog članka.
Srdačno B. D.
Preporuke:
10
0
13 petak, 23 novembar 2012 11:12
Zorica Peleš
Poštovani profesore Dimitrijeviću,
I pokojni Borisav Pekić ne bi sa toliko smelosti mogao da upokoji "svog vampira".Ovi što žuduju da ogrnu SA nekim novim ostrvskim "runom", sjajnijim od Pekićevog, veruju da se Vlasi neće dosetiti da je ispod njega duplo golo, satkano od ostataka resavske prepisivačke škole, kojoj sada zdušno pomaže Internet s novim saznanjima i velikim pogodnostima za razne marifetluke.Nisam lekar, ali mi je jako dobro poznat sistem "ja tebi - ti meni" u stilu samo da me svuda ima.U vojsci su se tako utrpavali lekari- oficiri kod mlađih kolega, samo da bi prišili koji čvarak više, a to što nemaju pojma ni šta su "napisali", ma koga to briga i ko to još sme da proverava. Kao što ste bili genijalac sa skalpelom u ruci,genijalac ste i s perom u ruci, koje Vaš blistavi um oštri neviđenom brzinom.To što niste Vi, koji to zaslužujete 100%, u Predsedništvu SLD je samo dokaz da od prevelikog bljeska bole oči, a vi laserskom preciznošću pravo ciljate tamo gde (ne) treba.
Preporuke:
10
0
14 petak, 23 novembar 2012 11:47
Zorica Peleš
Dragi profesore Dimitrijeviću,
Postavila sam odmah na FB, na svojoj Vremenskoj liniji i podelila svim prijateljima, Vaš tako žestoko, ubitačan, tekst, koji samo ne može više da ubije one koji su već ubijeni.A o ovima, što se još koprcaju, već sam uveliko raširila priču, posebno među svojim prijateljima pravoslavcima na FB, da ih je grudva prejakih reči dr Kačakija skoro ubila, a ova Vaša će ih definitivno dokusuriti.Biće u stilu Branka Miljkovića "Ubi me prejaka reč". Pa nije im SA njihov tatko ostavio,već naši predivni preci kao neprocenjivu zaostavštinu za budućnost, koju Vi i svi mi s Vama moramo , ako treba i šerpama i loncima, da branimo. Iz udrženja "ĆIRILICA" su me još prošli put, posle pima dr Kačakija, pitali kada i gde treba poneti šerpe i lonce, da te, koji misle da su žilaviji od Srpske ćirilice i nas Vaših "gerilaca", po kratkom postupku strpamo ako treba i u lonac Denisa Papena. Što rekoste "ćeraćemo se još" i to s debelim razlogom.U nastvaku moram opet da citiram Protu.
Preporuke:
9
0
15 petak, 23 novembar 2012 12:09
Zorica Peleš
Moram da citiram protu Stevu Dimitrijevića, kao i prošli put : "A omladina, koja nije pretrpela ono što su podneli roditelji i starija braća njena, umesto da svojim rodoljubivim elanom osveži i okrepi istrošeno starije pokolenje, oduševljava se danas drugim, kosmopolitskim idealima, koji spolja zaista izgledaju napredni, ali ne imputira nam ih inostranstvo, što želi da nas unapredi, nego što hoće da nas nacionalno, pa onda i politički, pocepa, oslabi i razbije.Velika su demonska iskušenja.Novac, laskanje, razna varkom uvijena podilaženja, varljivi brak, ili kakvo trenutno nezadovoljstvo mogu sablazniti.Čuvajmo se iskušenja i ne smećimo s uma da nam je u Pravoslavlju kako lični tako i opšti narodni pa i državni spas".Našem bolesnom narodu, koga očigledno nije mogao da zaobiđe ni jedan virus rata, ubačen je i ubitačan virus komunizma, koji je pretio da ga potpuno pokosi. U sledećem nastavku ćete pročitati kakv metod lečenja je prota Steva preporučivao našem bolesnom narodu pred početak Dr.sv.rata.
Preporuke:
7
0
16 petak, 23 novembar 2012 12:37
Zorica Peleš
Trebalo je, kaže prota Steva Dimitrijević, "da se izvrši lečenje od narodne inferiornosti, vaskrsavanja rodoljublja kao vrline, upoznavanje i uopštavanje preimućstva pojedinih krajeva naše lepe Otadžbine, običaja i svega života njihovog: lečenja od verske netrpeljivosti i preterane plemenske gordosti, od nadmenosti predeonog patriotizma, širenje međuplemenske bratske ljubavi, učvršćivanje našeg jedinstva, jednom reči stvaranje i specifične jačine našoj domovini ".Uzalud je Prota molio zavađenu braću da "Sizifov kamen ne valjaju više, nego neka propagandi i razbijanju bratskog jedinstva namenjeno vreme i snagu ulože u naše zajedničko suzbijanje verske ravnodušnosti i podizanje hrišćamskog morala i opšte dobrodetelji".Osetio je da na našu životnu scenu ponovo stupa, kao u tursko vreme koje je dobro zapamtio, "gluvo doba srpske misli",koju će ponovo neki agenti iskoristiti da bi "lovili u mutnoj vodi".Danas je ovde "lov u mutnom" način života i treba sprečiti kradljivce srpskog identiteta u tom lovu.
Preporuke:
6
0
17 petak, 23 novembar 2012 13:41
Slavica
Želela bih da zahvalim svima koji su nas podržali u rešenosti da odbranimo postojanje našeg prvog medicinskog časopisa na srpskom jeziku i ćirilici.
Jedno se drvce lako polomi ali snop ne!

Takođe da dodam da se u savremenoj nauci „poklonjeno” autorstvo, plagijati raznih vrsta sve do „čistih plagijata” i drugo naziva jednim imenom NAUČNO NEPOŠTENjE. Pa se sad pitam imamo li mi pravo da zabijemo kao noj glavu u pesak i dozvolimo da bujica usled „dizanja brana” potopi trud generacija i generacija naših lekara koji su svoja dostignuća i znanja u medicini „arhivirali” u časopisu kojem to i samo ime kaže.Naravno da ne!
Zato ga čuvajmo i sačuvajmo i za nas a i za one koji će posle nas doći. I što se „pisma” i jezika tiče tiče u rukopisima ali i naučnog poštenja.
Preporuke:
9
0
18 petak, 23 novembar 2012 13:56
Goran Belojević
Što bi rekli Turci "aman zaman!". Da li treba drage kolege srpske lekare da podsećam da su u Velikoj Britaniji i SAD na snazi nepromenjeni zakoni iz 18. veka? Zašto? Pa zato što je tradicija sve!

Srpski arhiv je srpski dragulj za kojim bi zavapile mnoge evropske medicine, ako se ne varam, među deset najstarijih medicinskih časopisa u svetu? Treba sto puta razmisliti pre nego se promeni svaka reč na naslovnoj strani časopisa. Pre nego se bilo šta izmeni u izdavačkoj politici časopisa! Naravno, da nam je svima cilj da se faktor uticaja časopisa poveća. Naravno da će se to postići ako se originalni članci i naučni pregledi štampaju na engleskom, uz prošireni sažetak na srpskom. Ali, sve, baš sve ostalo, aman zaman, treba biti na srpskoj ćirilici.

Prof dr Goran Belojević
Predsednik Sekcije za higijenu SLD
Šef Katedre za higijenu MF BG
Preporuke:
8
5
19 petak, 23 novembar 2012 15:25
o Piscu DNK
Poštovani kolega Dimitrijeviću slatko sam se nasmejala zahvaljujući vašem vrcavom stilu.Mnogo stoji i do nas kao mentora i profesora hoće li naši studenti i doktoranti koristiti srpsko pismo."Knjigocid" časne starine sa Korčule, Anta Lešaje,govori da je Ćirilica i te kako bitna i `opasna`.(Knjigocid je knjiga o spaljivanje ćiriličnih knjiga u Hrvatskoj).Retki su doktorati na beogradskoj medicini pisani na srpskom.Nedavno sam bila mentor jednom takvom, a već godinama studenti medicine na mojim časovima na slajdu vide uglavnom, samo ćirilicu.Kragujevački fakultet zahteva za radove službeno srpsko pismo-ćirilicu.Svaka im čast!Srpsko udruženje Ćirilica,je napravilo ćiriličnu tastaturu koja se može nabaviti po bagatelnoj ceni.Dakle izgovora nema,svako može da koristi srpsku ćirilicu, ako hoće.Neka bi i pobedonosac sv.Georgije, zaštitnik SLD-a,pomogao da se Srpski arhiv spase od pravoslavnih ateista,latiničara koji se prave Englezi.KIr je gospodin,Kirje znači Gospode,a KIRilica je od Gospoda.
Preporuke:
9
0
20 petak, 23 novembar 2012 16:38
ljekar iz inostranstva
Nedavno sam predložio da se, za početak, pišu radovi srpski, ali širi rezime na engleskom. Ako neko zatraži cijeli članak na engleskom neka mu autor pošalje.Ima dosta takvih časopisa. Naravno da ih ima i samo na engleskom zbog boljeg rejtinga.

Kako vidimo, nije toliko ni problem jezik koliko šta ponuditi svjetskoj nauci u eri svekolike krize u Srbiji. Ako se objavljuju manje kvalitetni radovi sa brojnim (ko)autorima, onda je sve to pod znakom pitanja. Časopis na stranom jeziku iziskuje angažovanje dobrog korektora, što zahtijeva dodatna ulaganja. Da piše svako „svoj engleski“, to ne ide.

Na drugu stranu, niti sam engleski a, nažalost, ni poznato ime autora, nisu uvijek garancija originalnosti rada. Kada nekome "udari" slava u glavu onda ne preže ni za nečistim rabotama. Sjetite se nedavne afere svjetski poznatog stručnjaka iz „komšiluka“ koji je napravio plagijat i time se totalno morlano srozao.Quot capita tot sententiae!
Preporuke:
6
0
21 petak, 23 novembar 2012 17:35
Jovan Kačaki (1)
@Goran Belojević: Slažem se, sve do: „Naravno da će se to postići ako se originalni članci i naučni pregledi štampaju na engleskom...“. Ali – niti sam član SLD, niti je SA već više od 40 godina “moj časopis“ - on je Vaš, a protiv Vašeg stava treba da se bore srpski lekari, jer Vi u drugom delu napisa pravite takav rezonski salto mortale, da ustvari lomite sebi vrat! Sticajem istorijsko-društvenopolitičkih okolnosti nisam želeo da živim u SFRJ, pa je sada “moj“ medicinski časopis “Nederlands Tijdschrift voor Geneeskunde” (Holandski časopis za lekarstvo). Za razliku od SA i SLD, izdaje ga posebno lekarsko udruženje, potpuno nezavisno od Kraljevskog Holandskog Društva za Unapređivanje Lekarstva (KNMG), mada su svi članovi ujedno i članovi onog drugog. On je nedeljnik, i malo je stariji od SA (od 1857 g.) – čak ni u tom naslovu nema nijedne tuđice, a već i unutra se morate potruditi da pronađete bilo koju stranu reč za koju postoji odgovarajuća na holandskom. (Nastavak sledi)
Preporuke:
12
0
22 petak, 23 novembar 2012 17:39
Jovan Kačaki (2)
@Goran Belojević: (Nastavak) Rukopisi (na holandskom) se šalju 24 sata dnevno elektronski , a redakcija se izvinjava autorima što u upitniku za podnošenje rukopisa ima izraza i na engleskom jeziku, što je u vezi sa korišćenim preuzetim elektronskim programom, jer je on izvorno engleski, ali obećava da će to ubrzo biti ispravljeno, i sve biti na holandskom. Iz ovog primera bi trebalo da se upitate: „Pa, šta ja to, zaboga, predlažem?“. Kada (i ako) shvatite koliko je Vaš predlog za objavljivanje originalnih radova na engleskom jeziku u suštinskoj suprotnosti sa onim što i sami (nadam se, ne iz licemernosti) tvrdite u prvom delu svog komentara – treba da se odlučite, jer: ne može “pola riba, a pola devojka“. Odlučite se za jedno: tradicija, ili uništenje, a zbog Vaših studenata se nadam: za tradiciju. Ko želi da mu rad ima “maksimalnu prodornost“, neka prikupi hrabrost i pošalje ga u “Lancet“ ili “ New England Journal of Medicine“ na engleskom, pa “kom obojci –kom opanci"
Preporuke:
12
0
23 petak, 23 novembar 2012 20:57
Đura
Nisam lekar, ali se bavim naukom i moram skrenuti pažnju uvaženom profesoru Belojeviću, da greši kada misli da je primanje radova na engleskom dobar potez za povećanje faktora uticajnosti. Na stranu činjenica da je korišćenje Tomson-Rojters faktora uticajnosti za vrednovanje naučnog rada naučnika poprilično šuplje (sve više baš naučna zajednica na zapadu to uviđa, pa je uočeno jasno opadanje upotrebe takvih kvantitativnih metoda). Elem, ima daleko boljih fora da se faktor uticajnosti poveća. Neki časopisi čak nastaju samo da bi dobili faktor uticajnosti i da bi, često za novac, omogućili "korisnicima usluga" da povećaju svoj naučni rejting i to iskoriste za šta im već treba. Ako želite da dižete faktor uticajnosti, najbolje da od njih učite.

Inače, jedan model koji se često susreće u časopisima iz moje struke u mnogim zemljama može biti uzor ako baš želite engleski jezik: radovi se primaju na srpskom, a ako su primljeni, prevode se na engleski i obe verzije se štampaju.
Preporuke:
12
0
24 petak, 23 novembar 2012 23:36
NEMANjA VIDIĆ
Ipak je postignuta jedna pobeda u odbrani ćirilice. Prva posle akcije koju je pokrenula neka struka, oličena u lekarima Kačakiju i Dimitrijeviću!
Iako je prof. Dimitrijević pomenuo ravnopravnost pisama po sili Pravopisa Matice srpske,jedna koleginica je kasnije rekla da su oba pisma srpska. Onda nju demantuje profesor svojim komentarom.Ipak me je najviše obradovao kao beskompromisni borac imenovanjem ljubitelja dva pisma prof. dr Rajka Igića.A istovremeno imamo komentatore sa šiframa umesto sa imenima i prezimenima.
Srpsko nacionalno udruženje "Srpska azbuka" uputilo je zahtev Ministarstvu zdravlja da se poštuje Ustavna odredba o jeziku i pismu u srpskim zdravstvenim ustanovama. Ministarka je u ulozi predsednika Narodne skupštine rekla u kamere RTS da je ona za oba pisma. Zato je nastavila sa latiničenjem Srba, pa nije odgovorila na dopis.Poslaćemo joj članke gospode Kačakija i Dimitrijevića, kao i komentare.
Preporuke:
9
0
25 subota, 24 novembar 2012 11:59
goran čukić
Kod "prepčana" dobro stojećih je nekada u kućama upotrebljavan franscuski. Danas se posupa isto, ali sa engleskim. Nekada ili sada strani jezik - ali uvek treba da bude srpski. Nije sporno da strane jezike treba znati.
Preporuke:
9
0
26 subota, 24 novembar 2012 18:09
Brana D.
Molim koleginice i kolege, koji svoja (obespokojavajuća) svedočenja - sudbina časopisa Folia Anatomica, koji se ugasio ubrzo pošto je prešao na engleski jezik - šalju ovde, a ne samo dr Slavici Žižić i meni.
Unapred zahvaljujem
Brana D.
Preporuke:
10
0
27 subota, 24 novembar 2012 20:44
Slobodan Antonić
Vrlo duhovit i važan članak dr Brane Dimitrijevića. Jednako značajnu ulogu "uzbunjivača", svojim člankom na sajtu NSPM, odigrao je i dr Jovan Kačaki.
Čestitam obojici, i nadam se da će i drugi intelektualci, u svojim strukama, jednako samosvesno pružati otpor kulturnom kolonijalizmu i provincijalnom, skorojevićkom mentalitetu.
Preporuke:
13
0
28 subota, 24 novembar 2012 23:30
rb
Pobeda je postignuta. Ali, tek sada treba očekivati (još snažniju) ofanzivu. Živi bili pa videli. Ali, pažnju izaziva nešto drugo - ne javljaju se oni koji su zaduženi (i plaćeni) da vode brigu o našoj kulturi i nauci. A oni kreiraju politiku kojom stimulišu nakaradne stvari. Na primer, da naučni radnici objavljuju koautorske radove, šta ćete jedan rad donosi poene većem broju istraživača, a od toga zavise zvanja, radna mesta, plate itd. Ili da pišu radove na engleskom (u našim časopisima), ne pitajući se kome je namenjena naša nauka - nama ili nekim tamo strancima (koji se ubiše da pročitaju naše autore i njihove radove). Ili još gore, da objavljuju radove u stranim časopisima, kako bi ih lakše mogli uočiti "lovci" na naučne glave i potom prevesti na rad u svoje kompanije, univerzitet, klinike itd. Zato je za njih nezanimljiva ova priča o tradiciji, nauci, ćirilici i srpskom jeziku.
Ponavljam, ofanziva tek sledi!
Preporuke:
9
0
29 nedelja, 25 novembar 2012 02:09
radusinn
Odličan tekst. Tužno je sve to...Svakako je važno da lekar pokaže da vredi svima, i da je to najlakše danas pokazati preko engleskog jezika. Ali, srpski lekari bi trebali biti ponosni ako im tekst izađe u časopisu tradicije Srpskog Arhiva. Definitivno, štampan na engleskom jeziku Srpski Arhiv će biti jedan od mnogobrojnih časopisa koje je zbog mnoštva takvih časopisa teško i primetiti. Na ćirilici on je jedinstven i poseban. Predložio bih, ako je neizbežno štampanje na engleskom jeziku, da se štampa svaki broj dvojezično. Za srpske lekare na ćirilici, za inostranstvo na engleskom.
Preporuke:
9
1
30 nedelja, 25 novembar 2012 09:49
Brana D.
Hvala rb-u. Znamo i mi (šačica)za jadac. Uz to, niko slovestan i ne očekuje da će nadležni za uništavanje srpske civilizacije i kulture pohitati da iziđu na "megdan junački"; stoga ih ne treba tražiti ovde.
Ali, ima i ono:BOJ SE ONOG KO JE SVIK'O BEZ VELIKA MRIJET JADA!
Preporuke:
11
0
31 nedelja, 25 novembar 2012 10:08
Zorica Peleš (1)
Juče je bilo tačno mesec dana kako sam poslala pismo - mejl Ministarstvu kulture i nformisanja - Sektoru za kulturno nasleđe( 24.oktobar 2012).Naravno pre toga sam se informisala ko je glavni u tom Sektoru i nađem na sajtu Ministarstva ime pomoćnika ministra kulture Miladina Lukića, koji je dakle na čelu tog Sektora.Predstavim se i ukratko objasnim problem SA i iznesem svoje mišljenje da je taj Sektor, na čijem je on čelu,upravo najmerodavniji za zaštitu najraskošnijeg ukrasa našeg kulturnog nasleđa - ĆIRILICE.Saslušao me je lepo i kulturno, kako i dolukuje jednom pomoćniku ministra kulture, ali se brzo ogradio od našeg problema -EUTANAZIJE SA i ĆIRILICE - upućujući me na g-đicu Nevenku-Nenu Mihajlović kao najupućeniju u baš takvu vrstu problema.Čak mi da i njen broj telefona i ja pozovem.Javi mi se njena sekretarica i ja kažem samo svoje ime i prezime, koje njoj ama baš ništa ne znači, jer nije ni malo "zvučno", nisam neki bitan lik u njenoj memoriji.
-sledi nastavak pr
Preporuke:
9
0
32 nedelja, 25 novembar 2012 10:34
Zorica Peleš (2)
Dobih blagi ukor što ne rekoh neko svoje zvanje.Pomislih:" Šta ljudi bez "zvanja", obični smrtnici, mogu da očekuju?" Onda dobih g-cu Nenu,čuh da je tako oslovljavaju tamo,i ponovih svoju priču o EUTANAZIJI SA i ona mi kaže da joj napišem mejl i prosledim pismo dr Kačakija i ona će videti šta može da učini. Evo, za mesec dana ona ne učini ama baš ništa. Da me bar kao osoba iz najvažnije institucije kulture,bar, mejlom obavestila.To izgleda nije u opisu radnog mesta naših kulturnjaka...Onda od čekanja poludim, ali ne još dovoljno,i zasučem rukave za moj prvi čas anatomije.Prvo otvorim sajt Ministarstva kulture, pa onda krenem dalje po štampi i tabloidima i zgrozim se od pogleda na gangrenozno stanje.Da je u tom trenutku bio Rembrant u mojoj blizini siguno bi se prestravio od izgleda mog lica i ispustio četkicu. Što bi rekao Mladen Delić:"Ma, ljudi , je li to moguće. Šta ja to vidim,tj. čitam o kadrovima koji su zaduženi za kulturu Srbije?!
- Naravno, čas Anatomije je još u toku -
Preporuke:
8
0
33 nedelja, 25 novembar 2012 12:05
Zorica Peleš (3)
Naši političari prosto su ludi za igrom vrućim krompirima.Mladen Lukić, arhitekta, koji je bio pomoćnik, već zaboravljenog, ministra Kojadinovića, pa posle toga savetnik konzervator u RZZZSK, zaboravio je kako se žalio prošle godine bivšem ministru Markoviću na odluku Vere Pavlović Lončarski( ukucajte njegovo ime na Guglu, pa pročitajte detaljnije) i vruć kropmir, jer "sit gladnom ne veruje", dobacio g-đici Neni, koja je sekretar Komisije za bibliotečko-informacione delatnosti u Ministarstvu kuplture i informisanja.Očekivala sam da će ona sa pozicije tog mesta imati veliko interesovanje za problem SA i ĆIRILICE i da će , kao što je obećala, nešto stvarno preduzeti i izdati bilten o konačnom zdravstevnom stanju našeg, Srpskog pacijenta, SA, ali , avaj, "lipši magarče do zelene trave".Ne čekajmo "dokle gora zazleni" već krenimo svi u pohod na te utrnule menjače fotelja.Dolazi zima i sneg će,daće Bog, ako budemo agilni, pokazati tragove koji će nam pomoći da vratimo dostojanstvo SA i ĆIRILICI
Preporuke:
10
0
34 ponedeljak, 26 novembar 2012 13:48
Vukašin Antić, lekar i hirurg, član Predsedništva SLD
Mogu samo da potvrdim istinitost onog što se događalo na sednici Predsedništva SLD, što je prof. Dimitrijević opisao u svom komentaru. Ne mogu da se zakunem da unošenje hrane za vreme sastanka nije bilo tendenciozno da bi se diskusija "razvodnila". Cilj objavljivanja svakog naučnog rada je poboljšanje zdravlja pacijenata, a ne povećanje faktora uticajnosti časopisa, za rad interesa i karijera profesora MF. Srpska medicina se može isto tako promovisati objavljivanjem u nekom od svetskih časopisa.Statistika koju je objavio prof Dimitrijević je ubitačna. Ona pokazuje da u SA postoji intelektualno nepoštenje - nešto što nije dozvoljeno etičkim kodeksom naučnoistraživačkog rada:Plagijatorstvo, fabrikovanje,nezasluženo - lažno (ko)autorstvo, sukobi interesa itd. Uredništvo je dužno da u slučaju dokazanog kršenja etičkih principa publikovanja o tome obavesti svoje čitaoce. E sad sve to nikome ne smeta, smeta srpski jezik, hoće engleski. Ko će onda čitati SA, a čulo se da je čitanost već sada slaba?
Preporuke:
8
0
35 ponedeljak, 26 novembar 2012 20:33
Jovan Kačaki
@Vukašin Antić, lekar i hirurg, član Predsedništva SLD: sretan sam što ima kolega kao Vi. Ako je više takvih, ima i nade? Što se mene tiče – ako se ičim iz svog (medicinskog) života u SFRJ mogu ponositi – to je 4-godišnji je rad u redakciji stručnog časopisa studenata medicine “Medicinski Podmladak“. Ugledali smo se na na najbolje tadašnje strane časopise “pravih“ lekara, i – verujte, kada i sada gledam stare brojeve – oni po kvalitetu i opremi ni malo ne zaostaju za tadašnjim “Srpskim Arhivom“. Jedini minus je latinica. Ali, nama, studentima entuzijastima – tada, pre 50 godina niko iz dekanata nije nudio alternativu. To je tada bilo nezamislivo u Srbiji u onom gadnom komunističkom vremenu. Poredeći sa onim što prof. Dimitrijević iznosi o tehnici objavljivanja : “ja-tebi-ti meni- ja tvom sinu- ti mojoj snaji...) bilo je nepojmljivo da se radovi članova redakcije tek tako objavljuju! Filtar je bio : samo nagrađeni radovi sa stručnih kongresa studenata medicine. Ne znam kako je sada...
Preporuke:
8
0
36 sreda, 28 novembar 2012 05:01
Vladimir Sakač, Novi Sad (4)
dr Jovanu Kačakiju, prof Brani Dimitrijeviću i dr Slavici Žižić, i dami, i gospođi i ženi, (mnogo je lakše, počesto, isprsiti se muškarcima....), hvala na odbrani našega pisma, ćiriličnog, SRPSKO ARHIVSKOG, „prečani“ su uz odbranu,uz pismo naše, uz nas.....uz A R H I V Ć I R I L I Č N I !!!!!
Vladimir Sakač, KC Vojvodine, Novi Sad, internista - nefrolog,
Sekretar Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Vojvodine,
Predavač na predmetu Istorija medicine na Medicinskom fakultetu u N Sadu,
Preporuke:
6
0
37 sreda, 28 novembar 2012 13:43
rg
Pre nekoliko godin, dat je predlog od "tadašnjih evropejaca" da se časopis Srpskog anatomskog društva
"FOLIA ANATOMI)CA", štampa, isključivo na engleskom jeziku i da obavezno ima stance u redakcionom odboru. Časdopis se vrlo brzo ugasio, jer obećana sredstva nisu pristizala, a radrovi su bili, uglavnom napisani na nakaradnom engleskom jeziku, što je i logično pošto lektora nismo imali. Pre nešto više od mesec dana, odlučili smo da ponovo pokrenemo časopis, ali na srpskom jeziku s tim da se apstrakt od 400 reči prevede na engleski jezi, kao i tekstm ispod slika, grafikona i tabela,
Preporuke:
6
0
38 četvrtak, 29 novembar 2012 01:16
Zorica Peleš
NASLEŽNOSTI?
(Sent:Wednesday,October.24,2012 3:PM)
Poštovana gospođice Mihajlović,
hvala Vam što ste bili izuzetno ljubazni i saslušali me.Pošto ste, po rečima gospodina Miladina Lukića, vrlo merodavni u Sektoru za zaštitu kulturnog nasleđa Ministarstva kulture,molim Vas ako ste u mogućnosti da pomognete da se zaštiti naša lepa ćirilica koja je najlepši ukras našeg kulturnog nasleđa.Šaljem Vam dopis: (http://www.nspm.rs/kulturna-politika/eutanazija-najstarijeg-medicinskog časopisa na srpskom jeziku-q.html)
POTOM: (Sent: Monday, Novembar 26,2012 12:41 PM)
Gospođice Neno,
Zar je moguće da je prošlo više od mesec dana, a vi mi ne javiste da ste nešto bar pokušal, a da ste to i hteli mogli ste, da nešto uradite za odbranu Srpskog Arhiva i zaštitu ĆIRILICE? Čekam vaš odgovor gospođice NENO! Učtivo neučtiva Zorica Peleš.
(Nastaviće se)
Preporuke:
5
0
39 četvrtak, 29 novembar 2012 01:37
Zorica Peleš
(Nastavak)
Odgovor (POSLE VIŠE OD MESEC DANA!):
Poštovana,
Kao što sam Vam rekla u našem telefonskom razgovoru (a rekla je da joj se pošalje dopis!Z.P.), jedini put da problem koji imate prezentujete Ministarstvu kulture i informisanja je da se zvanično obratite zahtevom (naslovljenim direktno na ministra kulture) i njemu izložite sve pojedinosti vezane za sam problem i okolnosti koje ga prate.
S poštovanjem,
Nevenka Mihajlović
Sektor za kulturno nasleđe
Ministarstvo kulture i informisanja
Vlajkovićeva 3, 11000 Beograd
tel.011/3398-936
e-mail: Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli
A Ministar će, kada i ako stigne, već odgovoriti da li časopis koji se skoro 140 godina štampa ćirilicom, treba da pređe na -strani jezik.
Zamršeno!
Preporuke:
3
0
40 četvrtak, 29 novembar 2012 16:04
Zorica Peleš
Izvinjavam se poštovani čitaoci zbog slovne greške u mom komentaru - NADLEŽNOSTI, jer sam nepažnjom napisala
NASLEŽNOSTI.
Preporuke:
2
0

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner